Pola godine nakon prvog MPV-a Plymouth Voyager stigao je genijalni francuski Renault Espace, kojeg je za Renault napravila Matra, izvrsne funkcionalnosti i prostranosti, sa sedam sjedala te benzincem 2.0/110 KS i turbodizelašem 2.1 dT/88 KS. Pogon 4×4 (Quadra) dobio je 1986.
Jedan od najuspješnijih automobila marke Renault novijeg doba svakako je Espace, koji je predstavljen početkom ožujka 1983., na salonu u Ženevi. Genijalni monovolumen, prvi europski model takve koncepcije, koji je 90-ih pokrenuo lavinu takvih europskih modela, u stvari je trebao nastati ‘pod kapom’ PSA, kao nasljednik zanimljive crossoverske izvedenice hatchbacka Simca 1100, Talbot-Matra Rancho.
Tko zna zašto, čelnici Peugeot-Citroëna, u čijem je vlasništvu bio slavni brend Talbot, taj su koncept smatrali neperspektivnim. a pokrenut je u vrijeme dok je Talbot bio ‘u portfelju’ tvrtke Chrysler, koji ga se krajem 1970-ih proglasio ‘živim mrtvacem’ budzašto prodao PSA-u. Kako je Matra imala mogućnost samostalnog poslovanja i odlučivanja, nakon što ga je matični koncern odbio, ponudili su ga tvrtki Renault. Njihovi su čelnici ‘imali sluha’.
Tu je koncepciju, pola godine prije, uveo Plymouth Voyager (kod nas se od 1988. prodavao kao Chrysler Voyager, sklapan u Grazu), tako da preko tvrtki Matra i Talbot postoji koncepcijska poveznica s tvrtkom Chrysler. Renault Espace je bio europski pionir te koncepcije. Genijalni koncept ‘kutije na kotačima’ i ravnom prednjom plohom (haubom i vjetrobranom u ravnini) pod kutem o 58 stupnjeva osigurali su zanimljiv spoj prostranosti i funkcionalnosti s jedne strane te izvrsne aerodinamike s duge.
Koeficijent otpora zraka od 0,32 za ‘kombijevsku formu’ bio je senzacionalan i tada je to bio najbolji rezultat među svim visokoserijskim automobilima (te je godine predstavljen i Audi 100 treće generacije, C3, sa 0,30, ali u limuzinskoj formi). Bila je to osnova za uvjerljive performanse, uz povoljnu potrošnju. No, velik je iskorak Renault napravio i izvedbom. Potpuno pocinčana karoserija, dodatno točkasto zavarena, omogućila je otpornost na prohrđavanje, i strukturalnu čvrstoću uz tanju podnicu.
Koncepcija sa sedam sjedala u tri reda, uz mogućnost posebnog preklapanja te vađenja osigurala le čudnovatu funkcionalnosti prostranost (Renault će je 1992 u ‘tetrapak formatu’ iskoristiti i za prvi Renault Twingo). Motor je bio postavljen uzdužno jer se koristila mehanička koncepcija modela 20 i 30, iz kojih će, po istoj ‘špranci’ te godine nastati model Renault 25. Zanimljivo on je u izboru za 1985. osvojio drugo mjesto u izboru za ‘Europski automobil godine’ – pobjednik je bio Opel Kadett E (‘Suza’), treća je bila Lancia Thema, te je revolucionarni Renault Espace bio nepravedno zapostavljen u novinarskom žiriju.
Osnovni je model bio s, tada suvremenim OHC/zupčasti remen 4-cilindrašem s 1995 ccm i 110 KS. S ručnim 5-stupanjskim mjenjačem omogućavao je ubrzanje do stotke za 11,9 s i postizao je 175 km/h, prosječno je trošio 9 litara. Za koncepciju MPV tada – Sjedni pet! Ponuđen je i turbodizelaš, 2.1 dT s 88 KS, za dobre performanse (13,3 s, 165 km/h) i prosječnu potrošnju 6,8 litara. Velika je novost uslijedila u ljeto 1986., modelom Quadra, s pogonom 4×4, s 2165 ccm i istih 110 KS, ali pri 5000 umjesto 5500/min i najvećim momentom povećanim sa 160 na 170 Nm.
Ubrzavao je do stotke za 11,1 s i postizao 170 km/h, a s prednjim pogonom je bio već dinamičan (10,0 s, 177 km/h). Potrošnja je bila 9,5 l, a s pogonom 4×4 – 10,3 litre. Sljedeća je novost pod prednjom haubom uslijedila početkom 1988, kad je osnovni benzinac katalizatorom (prve generacije, nereguliranim, bez lambda sonde) prigušen na 101 KS, a stigla je i verzija stupnja koncepcije povećanog s 9,2 na 10, sa 120 KS. Model druge generacije predstavljen je 1991., koji je, u sličnoj koncepciji i formi dobio poprečno ugrađen motor.
Renault Espace III stigao je 1996., Renault Espace IV 2002., a aktualni Renault Espace pete generacije, 2015. je, iz monovolumenske, koncepcije trendovski ‘prebjegao’ u crossoversku koncepciju.
