Čak 352,2 km/h vozio je Gerhard Berger u Monzi 1986. bolidom Benetton B186, pokretanim slavnim turbomotorom BMW M12/M13. Mogao je izdržati tri kruga kvalifikacija, a potom bio za smeće
Osamdesete su u Formuli 1 bile vrijeme kad je razum ‘stavljen na čekanje’. Rekao je to Gerhard Berger, austrijske F1 legenda. Vjerojatno i najpozvanija osoba da to kaže, jer je baš on 1986. vozio bolid s najjačim motorom ikad konstruiranim. Bilo je to Zlatno doba turba u Formuli 1, i vrijeme kad su inženjeri imali velike slobode. Turbopunjači su se 2011. vratili u F1, međutim, ‘konji’ koji izlaze iz suvremenih ‘turbaka’, njih otprilike 750, gotovo su dvostruko nadjačani u okršaju s BMW-ovom zvijeri M12/13 iz 1986., koji se ugrađivao u bolid Benetton.
Zaboravite sve nakon toga, ti bolidi iz 1986. bile su rakete. Da bi upravljao njima morao si biti luđak, prisjetio se Berger. Tijekom utrke BMW-ovo remek-djelo zbog određenih restrikcija razvijalo je 850 KS, no u kvalifikacijama gotovo nikakve zabrane nisu postojale pa je iz bavarskog agregata izlazilo i nestvarnih 1500 KS! Turbobenzinac BMW M12/13 temeljen je na postojećem bloku motora M10. Dizajnirao ga je barun Alex von Frankenhausen, a od 1961. ugrađivao se u razne BMW-ove modele.
Legenda kaže da su inženjeri za potrebe projekta Formule 1 te blokove izvlačili iz cestovnih automobila, koji su prešli više od 100.000 km. Vjerovalo se, ako se do tada ti blokovi nisu negdje puknuli, da su neuništivi. Postoji još jedna legenda oko M12/13 motora. Kako bi ojačali blok motora, inženjeri su po njemu urinirali. Naime, urin sadrži spojeve koji stvaraju nitrite u površinskom sloju.
U srednjem vijeku istim su se trikom služili kovači, koji su oštrice čeličnih mačeva, pri kaljenju, uranjali u urin, kako bi ih učinili čvršćima. Renault RS01, prvi bolid Formule 1 s turbopunjačem, debitirao je 16. srpnja 1977. Kad se to pokazalo pravim smjerom za Formulu 1, i drugi su proizvođači uskočili u taj vlak: BMW, Ford-Cosworth, Ferrari, Honda… BMW M12/13, bavarski Top Gun motor toga doba debitirao je 1982. u timu Brabham. Bolid BT 52 raspolagao je s 850 KS, no da bi bio štedljiviji, za utrke je prigušivan na 650 KS.
Prve sezone je imao velikih problema s pouzdanošću, no 1983. godine je briljirao i Brazilac Nelson Piquet postao je prvi F1 pobjednik u bolidu s turbopunjačem. Kako su bolidi postajali sve brži i brži, motori s turbopunjačem su na kraju 1988. zabranjeni, a na F1 scenu vratili su se atmosferci. Turbomotori u F1 danas razvijaju 750 KS, dvostruko manje od rekordera iz 1986. godine. Zbog malog obujma motora, a velikog turbopunjača (tromog) bilo je teško kontrolirati bolid.
Legendarni BMW M12/13 zapravo je 4-cilindarski 1.5 s ugrađenim KKK turbopunjačem i Boschovim ECU sudstvom. Turbopunjač je omogućavao prednabijanje od 3,5 bara na utrci i 4,2 bara u kvalifikacijama. 1986. bila je Zlatna godina za motore s turbopunjačem. Tada je konstruiran najjači turbomotor u Formuli 1, relijaškoj Grupi B i na Dakar reliju…
